Anatomija ženskog polnog organa

Anatomija ženskog genitalnog sistema

Sva zbivanja u vezi sa stvaranjem novih ljudskih bića odigravaju se u organizmu žene, čiji su polni organi već po sastavu i građi predodređeni za taj zadatak.

Polni organi žene sastoje se iz više delova. Jedan deo smešten je među bedrima ― to su spoljni polni organi, a drugi deo u trbušnoj šupljini ― to su unutrašnji polni organi.

Svi polni organi međusobno su povezani tako da čine jednu celinu.

SPOLjNI ŽENSKI POLNI ORGANI

Sastoje se iz više delova; to su: velike polne usne, tj. dva nabora kože, iznad kojih se nalaze male polne usne, koje se sklapaju nad ulazom u unutrašnje polne organe ― ušće usmine (rodnice, vagine). Kod devojke koja još nije imala polni snošaj ovaj otvor je delimično prekriven jednom opnom ― to je devičanski zalistak (hymen). Na gornjem delu, gde se sastaju male polne usne, nalazi se jedno ispupčenje, puno krvnih sudova i živaca, koje se zove dražica. Ispred dražice jedan mali otvor vodi u mokraćnu cev, koja se produžuje u mokraćnu bešiku. Ispod polnih organa, sve do čmara (otvora u debelo, pravo crevo), nalaze se čvrsto isprepleteni, ali rastegljivi mišići prekriveni kožom; to je međica. Ovo je zaista donja međa trupa, koja zatvara donji deo trbušne šupljine.

UNUTRAŠNJI ŽENSKI POLNI ORGANI

Smešteni su u donjem delu trbušne šupljine, a počinju od otvora među malim polnim usnama. Taj otvor se produžuje u jednu cev, dugačku 10 do 12 sm koja se zove usmina (rodnica, vagina). Ova cev je iznutra prevučena sluzokožom punom nabora, pa zbog toga može da se rasteže i proširuje (na primer, pri porođaju). Za usminu su vezani ostali unutrašnji polni organi: materica, jajnici i dr.

MATERICA je sastavljena od mišića, kruškastog je oblika, iznutra je šuplja i prevučena glatkom sluzokožom. U mišićima i sluzokoži nalazi se mnogo krvnih sudova i živaca. Materica leži tako da joj donji, uži deo ― vrat materice ― viri u usminu, a širi deo ― trup materice ― nalazi se u trbušnoj šupljini. U dnu šupljine materice nalazi se sa svake strane po jedan mali otvor, koji se produžuje u dve tanke cevčice dugačke po 10 do 15 sm. To su jajovodi. Ispod svakog jajovoda nalazi se po jedna mala žlezda veličine golubijeg jajeta. To su jajnici, tj. polne žlezde. U unutrašnjosti polnih žlezda (jajnika) nalazi se mnoštvo mehurića. Svaki mehurić ispunjen je tečnošću, u kojoj se nalazi jedno, a retko dva, mala zrna koja se jedva mogu videti golim okom. To su polne ćelije, ili jajašca.

Materica, jajovodi i jajnici su međusobno povezani širokom opnom, tzv. širokom materičnom vezom, te izgledaju kao jedinstven organ. Pored toga materica je sa prednje strane vezana tzv. okruglom vezom, levo i desno do prepona. Tako su unutrašnji organi u trbušnoj šupljini pričvršćeni, a ipak do izvesne mere pokretljivi.

U neposrednoj blizini polnih organa žene nalaze se mokraćna bešika i debelo crevo, i to mokraćna bešika ispred, a debelo crevo iza materice. Bešika se završava mokraćnom cevi, čiji se otvor nalazi nad ulazom u vaginu, a debelo crevo otvorom na donjem delu međice, koji se naziva čmar.

KARLICA. Unutrašnji polni organi žene, debelo crevo i bešika nalaze se na dnu koštanog obruča kojim se završava trup. Taj koštani obruč zove se karlica. Ona se sastoji iz nekoliko kostiju, međusobno povezanih hrskavicom i vezama tako da čine jednu celinu. Zadnji deo karlice vezan je za kičmeni stub, a za karlicu su sa svake strane vezani zglobovima donji udovi. Na karlici se razlikuju jasno dva dela. Gornji, širi deo zove se velika karlica, a donji, uži deo ― mala karlica.

Velika karlica je koštana ograda za sve trbušne organe (creva, bubrege), dok mala karlica čini koštani okvir za unutrašnje polne organe žene. Obim i širina male karlice od najveće su važnosti za ženu zbog toga što dete pri rađanju mora da prođe kroz malu karlicu, ili tzv. koštani porođajni kanal. Šupljina vrata materice, usmina (rodnica, vagina), ušće rodnice i međice, čine mekani porođajni kanal, kroz koji dete pri rađanju mora takođe da prođe. Mekani porođajni kanal se prilikom porođaja postepeno rasteže i širi,dok koštani porođajni kanal, tj. karlica, ostaje čvrst, i samo u neznatnoj meri omekšaju veze koje spajaju pojedine kosti u karlici.

DOJKE se takođe ubrajaju u polne organe žene, jer je njihov rad u uskoj vezi sa radom u polnim organima, odnosno sa rađanjem. U vezivnom i masnom tkivu dojki nalaze se mlečne žlezde, u kojima se luči mleko već za vreme trudnoće, a naročito posle porođaja. Mleko koje se luči u njima sliva se u male kanaliće a ovi izlaze na površinu dojke na jednom ispupčenju koje se zove bradavica. Pravilno razvijane dojke, sa dovoljnim lučenjem mleka, upotpunjavaju specijalne osobine žene u doba materinstva.


Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *