- Previše taman ten čini ženu grubom i starijom.
- Kožu pre sunčanja treba obavezno zaštititi.
Ne tako davno beo ten je bio istovremeno i statusni simbol i osnovno merilo lepote. Zato su se žene svim silama trudile da, naročito lice, sačuvaju od sunca. Danas je, međutim, preplanulost oličenje i zdravlja i lepote. Zbog toga mnoge žene nastoje da bar za vreme godišnjeg odmora dobiju bronzanu boju, dok neke od njih, uz pomoć kvarc lampi, nastoje da je održe cele godine. Preplanula koža zaista lepo izgleda, ali samo ako preplanulost nije preterana. Previše taman ten čini ženu grubljom i starijom,
Pored toga što se preplanula koža smatra lepom i modernom, ona je istovremeno dokaz zdravog načina života koji uključuje boravak na svežem vazduhu i suncu, bavljenje sportovima i sl. Izlaganje kože suncu ima višestruko povoljno dejstvo na ceo organizam i, posebno, kožu. Sunčanje podstiče razmenu materija i povećava otpomost organizma, poboljšava cirkulaciju i povoljno deluje na nečistu i masnu kožu, jer je isušuje i uklanja ožilike od akni ili ih bar čini manje vidljivim.
Preterano izlaganje suncu je štetno za zdravlje
Međutim, sa sunčanjem treba biti obazriv jer preterane doze sunčevih zraka imaju i štetno dejstvo. Preteranim izlaganjem, naročito jakom suncu, ubrzava se proces starenja kože. Koža se tako bespovratno isušuje, uništavaju se elastična vlakna u tkivu i stvaraju bore. Dugotrajno pečenje na suncu može biti uzrok pojave kuperoze i staračkih fleka, a ponekad i raka kože. Na te opasnosti naročito upozoravaju lekari iz zapadnih zemalja. Neki od njih, štaviše, smatraju da je svako sunčanje štetno i da se posledice mogu javiti i posle više godina. Ipak, većina dermatologa ne negira korisno dejstvo sunca, pod uslovom da se poštuje čitav niz pravila koja se odnose na zaštitu kože od sunca i način sunčanja.
Zaštita kože je važna pre sunčanja
Kožu nikada ne bi trebalo izložiti suncu, a da prethodno nije zaštićena odgovarajućim preparatom. Sa zaštitom treba početi još u proleće kada sunce postaje sve jače, a ljudi sve više vremena provode na otvorenom. Pogrešno je mišljenje da je zaštita potrebna samo onim delovima tela koji su preko zime bili pokriveni odećom. Ona je potrebna i licu koje je najpodložnije starenju i lako može da izgori na prvom prolećnom suncu. Oni koji zimski odmor provode na snegu, naročito na skijanju, ne treba da zaborave da i zimsko sunce može da bude isto tako opasno kao i najjače letnje sunce. Zbog toga celo lice, uključujuči i usne, ušne školjke i vrat treba mazati nekim preparatom sa vrlo visokim faktorom zaštite.
Priprema pre sunčanja
I lice i telo su, ipak, najizloženiji suncu za vreme letnjeg odmora, kada ljudi bez obzira na to gde ga provode, nastoje da što pre i što više pocrne. Osnovna greška pri tome je što na sunce izlaze nepripremljeni i vrlo brzo, još prvog dana izgore. Opekotine od sunca, pored toga što čoveku pokvare odmor, mogu biti veoma opasne i ostaviti fleke ili ožiljke na koži. Zato bi pre godišnjeg odmora kožu trebalo postepeno privikavati na sunce. Takva priprema najbolje se postiže na čistom vazduhu, odnosno na obali reke ili u polju, ali isto tako može poslužiti i bazen u gradu ili terasa stana. Boja koja se ovako stekne predstavlja dobm osnovu za dalje sunčanje, a istovremeno omogućava da preplanulost traje duže.
Postepeno sunčanje dobro je za privikavanje kože
Najvažnije je da se telo postepeno izlaže suncu, jer je privikavanje na sunce potrebno ne samo koži već i celom organizmu. Period privikavanja zavisi od osetljivosti kože, jer će, na primer, žene sa svetlijim tenom izgoreti brže od tamnoputih. Smatra se, međutim, daje za najveći broj žena potreban period privikavanja na sunce 7 dana. U tom periodu treba se sunčati samo u ranim jutamjim i kasnim popodnevnim satima, i to u početku ne više od 10 minuta. Vreme izlaganja suncu postepeno se produžuje, tako da se posle sedam dana može neograničeno sunčati. Međutim, čak ni tada telo ne bi trebalo direktno izlagati suncu u periodu između 12,00 i 15,00 h kada je sunce najjače. Od podnevnog sunca više se gori nego što se cmi, a osim toga kod osetljivih osoba ono može da izazove i toplotni udar i sunčanicu.
Ležanje na suncu nije dobro
Najlepše i najravnomemije pocmi telo koje je stalno u pokretu. Ležanje na suncu nije dobro jer sunčevi zraci padaju na kožu pod pravim uglom, a i zbog toga što su pojedini delovi tela različito izloženi suncu. Najbrže se crni pored vode ili na čamcu, jer se od površine vode sunčevi zraci odbijaju kao od ogledala. Sličnu moć refleksije imaju i pesak, sneg pa i kapljice vode na koži. Zbog toga bi u početku trebalo izbegavati sunčanje na čamcu ili izgoreti se može i u dušeku u vodi, pa čak i sunčanje vlažne kože. Važno je znati i to da ultravioletni zraci prodiru do jednog metra ispod površine vode, pa se može izgoreti i u njoj.
- Postepeno privikavanje na sunce potrebno je celom organizmu.
- Najlakše i najravnomernije pocrni telo koje je stalno u pokretu.
Kožu zaštiti ujutru, pre polaska na plažu
Kožu treba namazati sredstvom za zaštitu već ujutru, pre polaska na plažu. Međutim, to jedno mazanje neće kožu zaštititi celog dana, jer se zaštitna svojstva vremenom gube, a zaštitni sloj se skida usled znojenja, kupanja i brisanja peškirom. Zbog toga se preporučuje da se posle izlaska iz vode najpre istušira, a zatim obriše i ponovo namaže zaštitmm sredstvom. Mazanje je potrebno i kada se sedi u hladovini drveta ili suncobrana, pa čak i kada je oblačno.
Zaštitni faktor za sunčanje
Za zaštitu kože prilikom sunčanja koristi se čitav niz proizvoda sa različitim faktorom zaštite i za različite tipove kože. Proizvode se u obliku losiona, krema, gelova, uija i u stiku. Ova sredstva služe kao filter koji zadržava jedan deo ultraljubičastih zraka koji mogu izazvati opekotine i na taj način omogućava da se boravak na suncu produži bez štetnih posledica. Dužinu boravka na suncu određuje zaštitni faktor. Što je broj zaštitnog faktora veći, to je i mogućnost dužeg boravka na suncu veća.
Drugim rečima, ako je broj zaštitnog faktora 4, onda je moguće da se koža izloži suncu bez ikakvih štetnih posledica četiri puta duže nego bez preparata za zaštitu. Pored toga što onemogućavaju da koža na suncu izgori, ovi preparati istovremeno i neguju kožu jer joj pomažu da zadrži potrebnu masnoću i vlažnost. Ovakva sredstva ne utrljavaju se u kožu već samo nanose na nju. Pored zaštitnih sredstava postoje i brojni proizvodi koji se koriste za negu kože posle sunčanja i sadrže posebne dodatke koji isušenoj koži vraćaju vlažnost, smiruju je i zadržavaju boju.
Šta raditi ako je koža izgorela na suncu?
Ako, ipak, dozvolite da vam koža izgori, više puta na dan okupajte se u mlakoj vodi kojoj ste dodali malo sode bikarbone.
Umirujuće dejstvo ima i sneg od belanceta kojim se premaže celo telo i nakon nekoliko minuta ispere hladnom vodom.
Pocrvenelu kožu možete namazati i mešavinom od 2 kašike jogurta,kašičice meda i 3 strugane šargarepe. Posle 20 minuta, isperite mlakom vodom i kožu namažite uobičajenim sredstvom za negu tela.
Kožu ćete umiriti i vodicom pripremljenom na sledeći način: 10 g cveta sleza prelijte sa l/4 l ključale vode,poklopite i posle 10 minuta procedite. Hladnom vodicom natapkajte lice i telo.
Lice nikada ne treba direktno izlagati suncu, jer sunčevi zraci izazivaju tri vrste promena na koži lica: bore, mlohavost i fleke. Zato ga treba zaštititi šeširom, naročito ako već nije u senci. S obzirom Lice nikada ne da sunčevi zraci deluju na lice i u hladu, treba ga treba direktno namazati nekim sredstvom za sunčanje, ali ne onim koje se koristi za telo, već specijalnim kremama za lice. Kožu lica, takođe, pre izlaska na sunce, ne treba mazati uobičajenim kremama, jer one zbog konzervansa i drugih aditiva mogu izazvati fleke ili neku drugu reakciju.
Zaštitnu kremu trebalo bi staviti na lice najmanje pola sata pre polaska na plažu kako bi je koža dobro upila. Posle svakog izlaska iz vode lice treba dobro isprati slatkom vodom, osušiti i ponovo namazati. Posle povratka sa plaže na čistu kožu lica obavezno se nanosi hidratantna krema. S obzirom na to da je koža koja se izlaže suncu osetljivija nego inače, ne bi trebalo eksperimentisati s novim kozmetičkim preparatima, već koristiti samo one koji su već oprobani.
Za plažu i sunčanje ne preporučuje se šminka
Zaštiti kože pri sunčanju posebnu pažnju moraju da posvete oni koji već imaju pege od sunca ili urođene pegice. Oni bi morali da koriste posebne kreme sa zaštitnim filterom koji će sprečiti da pege postanu tamnije i brojnije i da se, čak, spoje u razlivene mrlje
Očni kapci su jedan od najosetljivijih delova lica pa ih obavezno treba naočarima zaštititi od jakog sunca. Naočari moraju da imaju dovoljno tamna stakla da se zbog stalnog žmirkanja ne bi formirale nove bore u uglovima očiju.
Šminkanje lica uopšte se ne preporučuje za plažu i sunčanje. Međutim, žene koje ni u tim prilikama ne mogu bez šminke, trebalo bi da je ograniče na sjaj za usne i vodootpornu maskaru. Još bolje je da se maskara ne koristi, već da se trepavice ofarbaju pre polaska na odmor.
Za boravak na suncu važno je znati i da je većina dezodoransa i kolonjskih voda i parfema fotosenzibilna 24 časa posle upotrebe i da oni prema tome, mogu izazvati pojavu tamnih fleka na koži. Zato se prepomčuje da se sva mesta na koja su ova sredstva bila naneta dobro opem pre izlaganja suncu. Fleke na koži može izazvati i upotreba nekih lekova.
I, na kraju, treba napomenuti da razni ljudi različito podnose sunčanje, pri čemu godine starosti, zdravstveno stanje i način života imaju odlučujuću ulogu. Na sunce najbolje reaguju mladi i zdravi ljudi, dok je hroničnim bolesnicima izlazak na sunce apsolutno zabranjen. Međutim, čak i oni koji su najzdraviji trebalo bi da po jakom suncu izbegavaju alkohol i tešku, začinjenu hranu.
Leave a Reply