Kako treba da izgleda svakodnevni život i rad trudnice?

Zdrava, dobro negovana i ishranjena žena podnosi bez teškoća trudnoću, porođaj i babinje. Mnoge žene se čak potpuno i razviju tek posle prvog ili drugog porođaja. Pogrešno bi bilo smatrati ove prirodne pojave kao neko bolesno stanje, koje zahteva stalnu brigu i lečenje. Ali pogrešno je i mišljenje da im nije potrebna nikakva briga i da ih treba pustiti da idu same po sebi. Prirodi treba pomoći u njenom stvaranju. Posejano zrno ili posađena biljka u zemlji bolje će napredovati ako se zalivaju, okopavaju i štite od mraza i velike žege. Slično je i sa ženom koja nosi plod u sebi.

Žena koja već ima stalne navike u vezi sa negom zdravlja ne treba da ulaže oko toga mnogo više truda ni u trudnoći. No dok izvan trudnoće može s vremena na vreme da učini i neki propust prema samoj sebi ― na primer, da izvesno vreme radi naporno, da ne jede uvek na vreme ni dovoljno, da zanemari čistoću itd., ― u trudnoći takvi propusti obično ne prolaze bez posledica.

SVAKODNEVNI ŽIVOT I RAD. U prvim nedeljama trudnoće, dok postoje obične teškoće (slab apetit, jutarnje povraćanje, izlučivanje pljuvačke itd.), žena je obično manje sposobna za rad, i to treba uzeti u obzir. Posle toga, skoro do samog porođaja žena može da obavlja svoj uobičajeni posao, ali da se čuva suviše napornog i dugotrajnog posla bez odmaranja, dizanja i nošenja tereta, dugotrajnog pešačenja i putovanja. Žena koja radi izvan kuće treba da napusti posao na 6 nedelja pred porođaj (to joj je zakonom obezbeđeno), a žena koja radi u kući ne treba da obavlja teške domaće poslove. Dokazano je da kod žena koje pred kraj trudnoće rade teške poslove ima više nepravilnosti pri porođaju (prerano prskanje vodenjaka, produžen porođaj itd.), a i deca pokazuju manju težinu, te se teže održavaju u životu. Trudna žena treba da se što više kreće na svežem vazduhu i da izlaže telo jutarnjem i popodnevnom suncu, dok žege treba da se kloni.

Noćni rad nije za trudnu ženu, i kod nas je zakonom zabranjen. Preko dana, čim oseti zamor, treba da prilegne, a noću treba da spava 8 i više sati. Noćni odmor je veoma važan za trudnu ženu i ne može se nadoknaditi mirovanjem po danu.

Međutim, prekomerno mirovanje i ležanje u trudnoći može isto tako da naškodi trudnoj ženi kao i naporan rad. Ona postaje troma i teška, a usled naslaga potkožnog sala mišići omlitave, te pri porođajnim bolovima ne može da pomaže napinjanjem.

Trudna žena treba da izbegava boravak u prepunjenim, zagušljivim prostorijama gde je velika gužva (svadbe, gozbe, sastanci). Njeni osetljivi organi za disanje lakše se nadraže od nečistog vazduha, a pojačana osetljivost dovodi do vrtoglavice, nesvestice, povraćanja itd.

Ona ne sme da posećuje i neguje bolesnike. Naročito treba da se čuva od zaraznih bolesti, jer za trudnu ženu mogu da budu ozbiljne i najlakše bolesti koje u običnom životu prolaze bez težih posledica (kijavica, angina, laki bronhitis). Uporno kijanje i kašljanje mogu u ranim mesecima da izazovu pobačaj kod žena koje su tome naklonjene, a pred kraj trudnoće, na primer, kijavica i kašalj mogu ozbiljno da ometaju pravilan tok porođaja. Teške zarazne bolesti u trudnoći mogu biti sudbonosne kako za majku tako i za dete.



by

Tags:

Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *